Globalni pregled obnovljive energije 2020

Kao odgovor na izuzetne okolnosti koje proizlaze iz pandemije koronavirusa, godišnji IEA Global Energy Review proširio je svoju pokrivenost kako bi uključio analizu razvoja događaja u realnom vremenu do danas u 2020. i moguće pravce za ostatak godine.

Pored pregleda podataka o energiji i emisiji CO2 za 2019. po gorivu i zemlji, za ovaj dio Globalnog energetskog pregleda pratili smo potrošnju energije po zemljama i gorivu u posljednja tri mjeseca, au nekim slučajevima – kao što je električna energija – u realnom vremenu.Neka praćenja će se nastaviti na sedmičnoj bazi.

Neizvjesnost oko javnog zdravlja, ekonomije, a time i energije u ostatku 2020. godine je bez presedana.Stoga ova analiza ne samo da prikazuje mogući put za korištenje energije i emisije CO2 u 2020. godini, već i naglašava mnoge faktore koji bi mogli dovesti do različitih ishoda.Izvlačimo ključne lekcije o tome kako se snaći u ovoj krizi koja se dešava jednom u stoljeću.

Trenutna pandemija Covid-19 je prije svega globalna zdravstvena kriza.Do 28. aprila bilo je 3 miliona potvrđenih slučajeva i preko 200 000 umrlih od bolesti.Kao posljedica napora da se uspori širenje virusa, udio potrošnje energije koja je bila izložena mjerama suzbijanja skočio je sa 5% sredinom marta na 50% sredinom aprila.Nekoliko evropskih zemalja i Sjedinjene Američke Države najavile su da očekuju ponovno otvaranje dijelova ekonomije u maju, tako da bi april mogao biti najteže pogođen mjesec.

Osim neposrednog utjecaja na zdravlje, trenutna kriza ima velike implikacije na globalne ekonomije, korištenje energije i emisije CO2.Naša analiza dnevnih podataka do sredine aprila pokazuje da zemlje u potpunom zatvaranju doživljavaju prosječan pad potražnje za energijom od 25% sedmično, a zemlje u djelimičnom izolaciji u prosjeku pad od 18%.Dnevni podaci prikupljeni za 30 zemalja do 14. aprila, koji predstavljaju više od dvije trećine globalne potražnje za energijom, pokazuju da depresija potražnje zavisi od trajanja i strogosti karantina.

Globalna potražnja za energijom opala je za 3,8% u prvom kvartalu 2020. godine, pri čemu se najveći dio uticaja osjetio u martu, jer su se provodile mjere zatvaranja u Evropi, Sjevernoj Americi i drugdje.

• Globalna potražnja za ugljem bila je najteže pogođena, pala je za skoro 8% u poređenju sa prvim kvartalom 2019. godine. Tri su se razloga spojila da objasne ovaj pad.Kina – ekonomija zasnovana na uglju – bila je zemlja koja je najteže pogođena Covid-19 u prvom tromjesečju;jeftin plin i kontinuirani rast obnovljivih izvora energije na drugim mjestima izazvali su ugalj;a blago vrijeme je takođe ograničilo upotrebu uglja.
• Potražnja za naftom je također bila snažno pogođena, pala za skoro 5% u prvom tromjesečju, uglavnom zbog smanjenja mobilnosti i avijacije, koji čine skoro 60% globalne potražnje za naftom.Do kraja marta, globalna aktivnost drumskog saobraćaja bila je skoro 50% ispod prosjeka 2019., a avijacija 60% ispod.
• Utjecaj pandemije na potražnju za plinom bio je umjereniji, oko 2%, jer ekonomije zasnovane na plinu nisu bile snažno pogođene u prvom kvartalu 2020.
• Obnovljivi izvori energije bili su jedini izvor koji je zabilježio rast potražnje, vođen većim instaliranim kapacitetom i prioritetnom dispečiranjem.
• Potražnja za električnom energijom je značajno smanjena kao rezultat mjera zaključavanja, sa negativnim efektima na miks električne energije.Potražnja za električnom energijom smanjena je za 20% ili više tokom perioda potpune izolacije u nekoliko zemalja, budući da je porast potražnje za stambenim stanovništvom daleko nadmašen smanjenjem komercijalnih i industrijskih operacija.Nedeljama je oblik potražnje podsećao na produženu nedelju.Smanjenje potražnje povećalo je udio obnovljivih izvora u snabdijevanju električnom energijom, jer potražnja u velikoj mjeri ne utiče na njihovu proizvodnju.Opala je potražnja za svim ostalim izvorima električne energije, uključujući ugalj, plin i nuklearnu energiju.

Posmatrajući cijelu godinu, istražujemo scenario koji kvantificira energetske utjecaje široko rasprostranjene globalne recesije uzrokovane višemjesečnim ograničenjima mobilnosti i društvenih i ekonomskih aktivnosti.U okviru ovog scenarija, oporavak od dubina recesije izolacije je samo postepen i praćen je značajnim trajnim gubitkom ekonomske aktivnosti, uprkos naporima makroekonomske politike.

Rezultat takvog scenarija je da se potražnja za energijom smanji za 6%, što je najveće u posljednjih 70 godina u procentima i najveće ikada u apsolutnom iznosu.Uticaj Covid-19 na potražnju za energijom u 2020. godini bio bi više od sedam puta veći od uticaja finansijske krize iz 2008. na globalnu potražnju za energijom.

Sva goriva će biti pogođena:

• Potražnja za naftom mogla bi pasti za 9%, ili 9 mb/d u prosjeku tokom cijele godine, vraćajući potrošnju nafte na nivo iz 2012. godine.
• Potražnja za ugljem bi mogla pasti za 8%, velikim dijelom zbog toga što će potražnja za električnom energijom biti skoro 5% manja tokom godine.Oporavak potražnje za ugljem za industriju i proizvodnju električne energije u Kini mogao bi nadoknaditi veći pad na drugim mjestima.
• Potražnja za plinom mogla bi pasti mnogo više tokom cijele godine nego u prvom kvartalu, uz smanjenu potražnju u elektroenergetskim i industrijskim aplikacijama.
• Potražnja za nuklearnom energijom bi također pasti kao odgovor na manju potražnju za električnom energijom.
• Očekuje se da će potražnja za obnovljivim izvorima energije porasti zbog niskih operativnih troškova i preferencijalnog pristupa mnogim energetskim sistemima.Nedavni rast kapaciteta, neki novi projekti koji će biti dostupni 2020. godine, također bi povećali proizvodnju.

Prema našoj procjeni za 2020., globalna potražnja za električnom energijom opada za 5%, uz smanjenje od 10% u nekim regijama.Izvori s niskim udjelom ugljika daleko bi nadmašili proizvodnju na ugalj na globalnoj razini, produžujući prednost uspostavljenu 2019.

Očekuje se da će globalna emisija CO2 pasti za 8%, ili skoro 2,6 gigatona (Gt), na nivoe od prije 10 godina.Takvo godišnje smanjenje bilo bi najveće ikad, šest puta veće od prethodnog rekordnog smanjenja od 0,4 Gt u 2009. – uzrokovano globalnom finansijskom krizom – i dvostruko veće od ukupnog zbroja svih prethodnih smanjenja od kraja Drugog svetskog rata.Međutim, kao i nakon prethodnih kriza, oporavak emisija može biti veći od pada, osim ako se val investicija za ponovno pokretanje privrede ne posveti čistijoj i otpornijoj energetskoj infrastrukturi.